Na izložbi „Dug život, malo struje“ takođe je prikazan elektrana Battersea. Smeštena na reci Temzi u Londonu, to je elektrana na ugalj izgrađena tridesetih godina 20. veka, proširena pedesetih, povučena iz rada 1983. godine i ponovo otvorena 2022. godine, nakon nekoliko neuspešnih pokušaja rekonstrukcije.

 

 

Nekada prljava i zapuštena, sada je zgrada mešovite namene koja obuhvata veliki javni park, ekskluzivne kancelarije, stanove, restorane, prodavnice, zdravstveni klub i šik hotel. Sa površinom od 42 hektara, projekat je privukao ekskluzivne zakupce kancelarija, kao što su kompanija Apple i prodavnice kao što su Calvin Klein i Ralph Lauren. Arhitekte, istoričari i ekolozi su pozdravili odluku da se elektrana Battersea ponovo osmisli, umesto da se sruši.

Predvođena arhitektama iz firme WilkinsonEyre, vizija je bila da se napravi moderan prostor, uz poštovanje materijala, stila i razmera koje su utvrdile originalne arhitekte ser Džajls Gilbert Skot i J. Teo Holidej. Rezultati su očigledni na svakom koraku.

Pogledajte ta četiri čuvena bela dimnjaka. Konstrukcijski su bili neispravni, pa su ih ekipe mukotrpno razmontirale i onda ih pažljivo ponovo izgradile prema originalnim specifikacijama i korišćenjem originalnih građevinskih metoda iz tridesetih i pedesetih godina 20. veka. Sada posetioci mogu da ih pogledaju iznutra, kroz džinovski stakleni plafon ili mogu da se popnu Liftom 109, inovativnim staklenim liftom, na vrh radi izuzetnog pogleda na horizont Londona.

Od 6 miliona cigli koje su sačinjavale prvobitnu konstrukciju, mnoge su istrošene ili uništene. Da bi ih obnovila, kompanija za razvoj elektrane Battersea (BPSDC) je pronašla dva proizvođača cigli originalnog zida elektrane i poručila 1.75 miliona novih ručno rađenih cigli koje su odgovarale postojećim.

Druge znamenitosti uključuju Hale za turbinu A i B. Hali za turbinu A je potpuno vraćena njena izvorna art deco slava, sa starom portalnom dizalicom, kao i otisci stare mašinerije tubrine položene u cigle na podu. U Hali za turbine B, brojčanici i prekidači u staroj kontrolnoj sobi pretvoreni su u dekor za bar „Control Room B“ sa temom iz 1950. godine.

„Ponovo smo koristili što je moguće više postojećeg materijala u elektrani“, kaže Sebastijan Rikard, projektni direktor kompanije WilkinsonEyre. „Gde su potrebni novi materijali, nabavili smo ih iz Velike Britanije, da bismo pomogli da se smanji ugljenični otisak. U mnogim slučajevima, postojeći materijal je čuvan u zatečenom stanju, iako ojačan potrebnom konstrukcijom kako bi zadržao neobične karakteristike i abnormalnosti koje su pričale istoriju zgrade.“

Da bi uspešno izvršio mnoge elemente projekta, tim je sproveo opsežno 3D istraživanje oblaka tačaka postojećeg objekta, kreiranog u 2D i 3D modelima korišćenjem CAD softvera i programa Autodesk Revit, i preko njih preklapao nove elemenata konstrukcije.

„Tehnologija ima prednost jer postavlja različite strane u građevinarstvu tako da istovremeno primaju informacije, radeći paralelno, a ne u nizu.“, kaže Rikard. BIM “[Building information modeling] je transformativan jer omogućava koordinaciju informacija tokom projektnih faza, vrednovanje uticaja različitih scenarija i značajno testiranje strategija tokom procesa razvoja.“

Unutar kompleksa Battersea, stara kontrolna soba sa originalnim brojčanicima i prekidačima je transformisana u bar čija tema su pedesete godine 20. veka. Ljubaznošću Džejmsa Badžena.

 

Tokom intervjua 2019. godine sa konsultantskom firmom McKinsey & Company, Sajmon Mafihi je ponovio da je BIM od vitalnog značaja za složene projekte, koordinisanje na stotine arhitekata i inženjera i više od 80 izvođača – kao i 3.000 zaposlenih na terenu. Izvođači, arhitekte i inženjeri su svaku fazu izgradnje radili iz 3D digitalnog modela celog projekta.

 

Značajan korak u promeni načina razmišljanja

Kolard se nada da će kuća Feniks, elektrana Battersea i slični projekti inspirisati nove generacije arhitekata da grade drugačije, počevši od materijala.
„Ideja kružne ekonomije nije nova, ali materijali korišćeni u modernom građevinarstvu tradicionalno nisu pogodni za proces demontiranja i ponovne upotrebe“, on kaže. „Smešno je da što je zgrada starija, to je bolja za recikliranje ili za ponovnu upotrebu.

Na primer, ukoliko odete u Rim, tamo postoji mnogo zgrada iz Rimskog carstva koje još uvek stoje jer su izgrađene od kamenih blokova, a kamen traje zauvek… U drevnim evropskim gradovima je bilo uobičajeno da se ti kameni blokovi razmontiraju i ponovo iskoriste na novim građevinama.“

Ili razmislite o azijskom dizajnu. „Dalekoistočna arhitektura koristi drvenu konstrukciju koje se u dosta slučajeva sastavlja bez ikakvih spojeva ili fiksiranja“, kaže Kolard. „Postoje kulture gde su građevine projektovane da se ruše i ponovo grade – da izgledaju sasvim isto, ali od malo novijih materijala.“

Primena principa kružne ekonomije zahteva napredan pristup izgradnji koja se poziva na te drevne primere. „Potrebno je da projektujemo i gradimo sa idejom da se zgrade neće rušiti na kraju svog životnog veka, već će biti pažljivo rastavljene“, kaže Kolard, dodajući da arhitekte i inženjeri treba da koriste alat kao što je Revit za dokumentovanje materijala i metoda kako bi olakšali naslednicima da ih ponovo koriste. „To zahteva prilično veliku promenu u načinu razmišljanja kako bi se razmotrila dugovečnost materijala i ko bi možda sledeći želeo da ih koristi.“

Regulatori životne sredine mogu pomoći stvaranjem zakona i politika za upravljanje ugljenikom koje zgrade emituju tokom korišćenja struje i ugljenika koji je ugrađen u materijale od kojih su napravljene.„I dalje imamo glavni problem – adaptiranje i prenamena je generalno skuplje od izgradnje istog nacrta iz početka – tako da osim ako se ne stavi cena na ugrađeni ugljenik, efektivno kažnjava rušenje, uticaj na troškove mora da se proda klijentu“, kaže Rikard.

„Zašto da gradimo nešto što ima rok trajanja 30 godina kada možemo da izgradimo da ima 60 ili 90 godina, sa privremenom nadogradnjom od 30 godina. Ovaj pristup su usvojili mnogi naši korporativni klijenti u proceni svoje imovine.“

U međuvremenu, tehnologija arhitektama pruža veće znanje, tačnost i saradnju, premošćuje jaz između jučerašnje rasipničke izgradnje i efikasnije izgradnje sutrašnjice.
„Naročito sa projektima prenamene, gde nasleđujete zgradu ili materijale od nekog drugog, morate da znate sa čim radite i morate da budete u mogućnosti da podelite te informacije sa svim ostalim ljudima koji rade na vašem projektu“, kaže Kolard. „Tehnologija je sastavni deo toga. Prevodi staro u novo

 

Prvi deo teksta pročitajte ovde

 

Izvor: Autodesk

Prevod i adaptacija: Hristina Antić, Marko Kozlica

Ukoliko imate dodatna pitanja u vezi sa softverom Revit, BIM tehnologijom ili vas zanima neki od naših kurseva, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43  ili preko kontakt forme.



 

Sa zadovoljstvom vas pozivamo na TeamCAD Regionalni stručni skup „Uvid u savremeno proizvodno mašinstvo“ koji se održava 29. marta 2023. godine u Vrnjačkoj Banji

Skup se održava u hotelu Zepter, u Vrnjačkoj ulici br. 12, sa početkom u 11 časova

Tokom događaja će ugledni mašinski inženjeri i profesori govoriti o svojim iskustvima primene savremenih tehnologija i na realnim projektima pokazati primere dobre prakse. 

U okviru skupa govoriće:

  • Jelica Raković, Layout inženjer – Stax Technologies, Čačak
  • Nenad Božić, Direktor – Vertex Star, Kragujevac
  • Dr Nebojša Zdravković, Vanredni profesor/Rukovodilac Laboratorije za kreiranje i strukturnu analizu digitalnih prototipova u mašinogradnji – Fakultet za mašinstvo i građevinarstvo, Kragujevac
  • Dr Slobodan Tabaković, Redovni profesor, Departman za proizvodno mašinstvo – Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad
  • Ivan Zorklija, Zamenik direktora Sektora za tehnologiju – Forma Ideale, Kragujevac
  • Nedeljko Šovljanski, Senior Autodesk Application Engineer MFG – TeamCAD
  • Vladimir Guteša, Direktor razvoja – TeamCAD

Ukoliko ste zainteresovani da prisustvujete našem skupu, požurite jer je broj mesta OGRANIČEN, pa je prijava OBAVEZNA.

Prijavljujete se tako što ćete na email Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. poslati svoje ime, prezime, naziv firme, email i broj telefona.

Dodatne informacije o skupu možete pogledati ovde.


 

Uzbuđeni smo što možemo da najavimo značajan korak napred u putovanju sa našim klijentima. Danas, Autodesk, globalni lider na listi Fortune 500 za softvere za projektante, graditelje, inženjere, proizvođače, 3D umetnike i produkcijske timove, objavio je kupovinu UNIFI, osnovnog softverskog rešenja u cloudu za građevinsku industriju za organizaciju, pristupanje i upravljanje sadržajem u softverima Revit, Civil 3D, Plant 3D i drugim digitalnim alatima.

Od kako su ga 2010. godine osnovali veterani industrije Dvejn Miler, inženjer sa RCDD licencom i Ken Gardner, inženjer, UNIFI je nastojao da izgradi bolju današnjicu i omogući bolju budućnost za građevinsku struku kroz upravljanje sadržajem u cloudu i projektnu analitiku.

Udruživanjem snaga sa kompanijom Autodesk, UNIFI čuva svoju originalnu misiju, trenutne proizvode i vodeću korisničku podršku u industriji, dok istovremeno poboljšava sposobnost profesionalaca iz arhitekture, inženjerstva i građevinarstva da brzo i lako pristupaju, upravljaju i dele digitalna sredstva tokom procesa projektovanja i izgradnje.

„Oduševljeni smo zbog pridruživanja kompaniji Autodesk i radujemo se bližoj saradnji na produbljivanju integracija kako bi korisnici lakše izvršavali svakodnevne zadatke, dok postavljamo temelje koji će pomoći pružanju šireg sadržaja i podataka vezanih za životne cikluse projekta i izgradnju“, kaže Dvejn Miler inženjer sa RCDD licencom, suosnivač i izvršni direktor kompanije UNIFI. „Uzbuđeni smo zbog vrednosti koju će ovo pružiti našim korisnicima, zaposlenima i industriji kojoj zajednički služimo!“

UNIFI će proširiti Autodeskove mogućnosti upravljanja digitalnim sadržajem i omogućiće korisnicima širom sveta da dobiju više vrednosti iz njihovih BIM podataka, olakšavajući profesionalcima iz građevinske oblasti da pristupe, upravljaju i dele digitalna sredstva tokom procesa projektovanja i izgradnje.

Na UNIFI platformi zasnovanoj na cloud tehnologiji, korisnici mogu brzo i lako da pronađu, organizuju i koriste BIM sadržaj visokog kvaliteta, što omogućava efikasniji i precizniji radni tok projekta.

Radujemo se napretku ka krajnjem cilju – transformaciji načina rada naših korisnika tako što ćemo povezati zainteresovane strane za životni ciklus zgrade i njihove podatke kako bismo im dali uvide koji su im potrebni tokom svake faze životnog ciklusa projekta.

 

Izvor: Unifilabs

Prevod i adaptacija: Hristina Antić, Marko Kozlica

Ukoliko imate dodatna pitanja u vezi sa Autodesk softverima, BIM tehnologijom ili vas zanima neki od naših kurseva, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43  ili preko kontakt forme.

 


Izložba Kraljevskog instituta britanskih arhitekata prikazuje kako restoracija, recikliranje i prenamena pomažu industriji da ostvari arhitekturu sa nula ugljenika.

 

 

  • Arhitektura sa nula ugljenika koristi principe kružne ekonomije da prenameni ili reciklira građevinske materijale, pojača održivost uštedom materijala i prostora na deponiji.
  • Projekti prilagodljive prenamene koriste naprednu tehnologiju prikazujući potencijal arhitekture bez ugljenika, uključujući elektranu Battersea u Londonu.
  • Stvaranje načina razmišljanja sa „nula ugljenika“ zahteva posvećenost građevinske industrije i zakonodavnu akciju za sprovođenje i podsticanje boljih praksi.

 

Plastika je pošast. Od 1950. godine ljudi su napravili više od 8 milijardi metričkih tona plastike, sudeći po istraživanjima Univerziteta Džordžija. Univerzitet je 2017. godine izvestio da se u poslednjih 60 godina samo 9% plastike recikliralo, a 79% je završilo na deponijama ili u prirodnom okruženju. Ako se ovaj trend nastavi, otprilike 12 milijardi metričkih tona plastičnog otpada će do 2050. godine biti na deponijama ili u životnom okruženju.

„Da bismo spasili planetu od zagađenja i klimatskih promena, vreme je da se uozbiljimo po pitanju recikliranja – ne samo flaša, kutija i kesa, već i zgrada“, kaže Pet Kolard, kustos izložbi u Kraljevskom institutu britanskih arhitekata Ujedinjenog Kraljevstva (RIBA).

„Kao i mnoge druge discipline, arhitektura, inženjering i građevinarstvo su išle linearnim putem: Koristimo materijale, pravimo proizvod, onda taj proizvod bacimo i kupimo nov. To nije održivo“, kaže Kolard, čija je izložba „Dug život, malo struje: Projektovanje za kružnu ekonomiju“ debitovala u sedištu instituta RIBA u Londonu u novembru 2022. godine.

Institut RIBA i kompanija Autodesk, podržavaju ovu izložbu koja traje do 1. aprila 2023. godine i koja pokazuje da principi kružne ekonomije mogu da pomognu stvaranju održivije arhitekture sa nultom emisijom.

Izložba „Dug život, malo struje: Projektovanje za kružnu ekonomiju“, predstavlja saradnju između instituta RIBA i kompanije Autodesk. Ljubaznošću Agnes Santivo/RIBA.

 

„Zemlja ima vrednost i sve je veća finansijska dobit od rušenja postojećih objekata za izgradnju novih“, kaže Kolard. „Predlažemo da vaša polazna tačka uvek bude ponovna upotreba. Uvek možete da izgradite nešto novo, ali je mnogo bolje da iskoristite postojeće objekte, komponente ili materijale koji se u njoj nalaze. Na taj način možete da prestanete da upotrebljavate nekorišćeni materijal i izbegnete punjenje deponija. Kada srušite zgradu, stvarate veoma mnogo otpada.“

Usvajanje principa kružne ekonomije nije samo održivo, već je strateško. Prema Ujedinjenim Nacijama svetska populacija je u novembru 2022. dostigla 8 milijardi i očekuje se da će do 2050. godine dostići 10 milijardi. Ovo povećanje zahteva da svetska građevinska industrija svaki dan izgradi u proseku 13.000 novih zgrada. Suočavajući se sa izazovima kao što su prekidi u lancima snabdevanja i nedostatak radne snage, nejasno je kako će građevinarstvo ići u korak sa tim.

Oslanjajući se samo na novu izgradnju, možda i neće. „Kružni“ dizajn i izgradnja – restauracija, renoviranje, adaptacija i prenamena – su ekonomski i ekološki imperativ.
„Očigledno je da se dešavaju neki ozbiljni ekološki problemi“, kaže Kolard. „Svet se budi zbog štetnog nasleđa prethodnih generacija...kao rezultat toga, mi kao industrija treba više da razmislimo koje materijale koristimo i o načinima na koje projektujemo i gradimo.“

Kao što izložba instituta RIBA pokazuje, povećava se broj arhitektonskih firmi koje rade upravo to. Korišćenjem tehnoloških rešenja koje prenamenu čine sve održivijom, pravi se novo nasleđe sa inovativnim projektima koji pokazuju potencijal koji kružna ekonomija nudi izgrađenom okruženju.

 

Kuća Feniks se izdiže iz pepela

Među projektima predstavljenim na izložbi „Dug život, malo struje“ je i projekat firme CSK Architects’ – kuća „Feniks“ u Vindzoru u Engleskoj. Planirana je za završetak 2024. godine, nalazi se na istorijskom mestu vile iz 18. veka, domu dva bivša britanska premijera.

Jedan bivši vlasnik, ser Frensis Beri, kupio je kuću 1872. godine i nazvao je St. Leonard’s Hill. Kada je Beri umro, dvadesetih godina 20. veka, njegov nezadovoljni sin – sa kojim je imao težak odnos – želeo je da proda kuću, ali nije mogao. Pa je kuću posuo dinamitom i razneo. Od tada njeni razbacani ostaci počivaju na živopisnom brdu sa pogledom na zamak Windsor.

Trenutni vlasnik, Andru Traj, naručio je od kompanije CSK da gradi na temeljima stare građevine, koristeći obnovljene materijale spašene sa ruševine St. Leonard’s Hill. Završen proizvod će biti dvorišna kuća u obliku slova U koja obuhvata istorijski kameni trem – jedini deo originalne vile koji je i dalje netaknut.

„Delić koji je ostao od originalne kuće je kao fragment DNK i na čudan način, kao kod Frankenštajna, uzimamo taj fragment DNK i koristimo ga da ponovo izraste u novu kuću“, kaže arhitekta Metju Barnet Haulend, direktor istraživanja i razvoja u CSK. „Imate ovu lokaciju na kojoj je bilo nekoliko zgrada tokom nekoliko stotina godina, i razneta je dinamitom. Dođete i sakupite sve te delove i sklopite ih zajedno da napravite nešto novo. To je prilično neobičan projekat.“

Radeći sa Bartlet školom arhitekture na Univerzitetskom koledžu u Londonu, kompanija CSK je iskopala, očistila i numerisala kamenje i uradila digitalno 3D skeniranje kako bi napravila „digitalni kamenolom“ spasenih materijala. Korišćenjem softvera za projektovanje, arhitekte mogu da mešaju i spajaju kamenje iz ovog digitalnog inventara, određujući kako da ih ponovo sastave radi estetskog i strukturalnog integriteta, kao kada virtualno igraju igru Jenga.

 

Kamen je očišćen, numerisan i 3D skeniran kako bi se napravio „digitalni kamenolom“ za upotrebu na kući Feniks. Ovaj inventar delova omogućava digitalno sklapanje, efikasnu proizvodnju i smanjenje otpadnog materijala. Ljubaznošću CSK Architects + The Bartlett UCL.

 

Tim je koristio ovaj proces da projektuje i izgradi prototip: kameni portal sa tabatom, gde je pomešano grubo, organsko kamenje sa glatko isečenim šestostranim blokovima.

„Naš klesar je rekao da obično rade sa proporcijom od 30% ponovo korišćenog materijala“, kaže Hauland. „Pa ako dobiju tonu kamena, mogu da se nadaju da će iskoristiti jednu trećinu tone za završenu zgradu. Tokom ovog pažljivijeg procesa, mogli smo taj procenat da povećamo na 50%.“

„Bez moderne tehnologije, imali biste veliko kamenje koje leži ispred vas, ali ne biste mogli da ih zamislite i pomerate kako bi utvrdili koji kamen najbolje ide uz drugi“, nastavlja. „Sa digitalnim inventarom delova možete da pravite elemente po meri koje bi inače bilo nemoguće napraviti.“

Haulend kaže da bi bilo „lakše, brže i verovatno 10% jeftinije“ da se gradi od početka umesto da se koriste postojeći materijali. „Za neke ljude, radi se o starinskom aspektu – sećanjima i istoriji“, on kaže. „Za druge, radi se o smanjenju resursa i ugljenika.“ U slučaju kuće Feniks, pomalo je i jedno i drugo.“

 

Drugi deo ovog teksta možete pronaći

Izvor: Autodesk

Prevod i adaptacija: Hristina Antić, Marko Kozlica

 Ukoliko imate dodatna pitanja u vezi sa softverom Revit ili vas zanima neki od naših kurseva, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43  ili preko kontakt forme.


Kada razmišljate o Antarktiku, možda zamišljate udaljeni region sa veselim pingvinima, ogromnim ledenim pločama, glečerima i snežnim planinama. Ti ekstremni uslovi ne dopuštaju ljudima da tamo stalno žive, ali postoje naučnici i osoblje koji na stanici provodi deo godine sprovodeći istraživanja – učenje o uticaju klimatskih promena na Antarktik može da pomogne boljem razumevanju i zaštiti životne sredine.

 

 

Britanski nadzor Antarktika (BAS), nacionalni istraživački institut Ujedinjenog Kraljevstva, morao je da zameni šest postojećih zgrada koje su dotrajale. Ali izgradnja u ovako ekstremnoj klimi podložna je mnogim izazovima. „Kembridž je daleko od Antarktika, oko 15.000 kilometara“, kaže Dejvid Brend, viši projektni menadžer u BAS. „Ukoliko nešto propustimo, nije kao da možemo da odemo do lokalne gvožđare.“

Šta je potrebno da se u tako nezgodnim, nemilosrdnim i udaljenim uslovima održivo zamene ovi važni istraživački objekti na Antarktiku? Pogledajte video da biste otkrili kako BAS, udružen sa tehničkim savetnikom Rambolom, građevinskim partnerom instituta BAS i inženjerskim konsultantom kompanijom Sweco održivo gradi objekte za budućnost istraživanja i čovečanstva.

[Transkript videa]

Dejvid Brend, viši projektni menadžer, BAS: Kada sam prvi put otputovao na Antarktik, bio sam zapanjen ogromnim prostranstvom tog mesta. Možete videti miljama daleko: sante leda, planine i velike količine divljih životinja koje žive u svom prirodnom staništu. Bilo je zaista izvanredno. Na Antarktiku se nalazi većina slatke vode na ovoj planeti, zakovane u ledenim pokrivačima i glečerima. Ne želimo da se ona topi u okeane jer će jedan od glavnih uticaja klimatskih promena biti podizanje nivoa mora.

Britanski nadzor Antarktika, BAS, preuzelo je desetogodišnji program rekonstrukcije. Objekat Discovery će zameniti šest postojećih zgrada koje su dotrajale. Ove zgrade pružaju operativnu sposobnost da se osigura da se više vremena u provede u naučnom radu. Razumevanje uticaja koje će klimatske promene imati na Antarktik omogućiće nam da bolje zaštitimo tu sredinu, da zaštitimo svet.

Kembridž je daleko od Antarktika, oko 15.000 kilometara...“Ukoliko nešto propustimo, nije kao da možemo da odemo do lokalne gvožđare. To predstavlja brojne izazove, a to su udaljenost i logistika za nabavku materijala i opreme. Takođe postoji ograničena količina resursa koje možemo da upotrebimo.

Svake sezone imamo oko 50 građevinskih radnika. Moramo pažljivije da razmislimo kako da budemo efikasniji u načinu na koji sprovodimo svoju građevinsku aktivnost. Za BAS je važno da imamo snažan i dugotrajan partnerski program zbog izazova koji predstavlja izgradnja na Antarktiku.

Naša tri glavna partnera su Ramboll, naš tehnički savetnik, naš građevinski partner BAM i Sweco, koji radi na stvarnom razumevanju važnosti kako možemo da smanjimo emisiju ugljenika putem pametnog inženjeringa. 

 

Brus Vulf, Framework menadžer, Ramboll: Sa tako mnogo različitih radnih partnera koji rade na tome i mnogo različitih inženjera, najvažnije je da imamo jedan model sa kojim svi mogu da se povežu.

Stjuart Krejgi, Tehnički direktor, Sweco: Mi koristimo [Autodesk] BIM 360 jer nam pruža način rada koji omogućava saradnju. Daje nam zajednički pristup modelu i jasan redosled isporuke.

Nil Irving, menadžer digitalne izgradnje, BAM: Jedan od glavnih aspekata rada na Antarktiku je da stvari budu predvidljive i da se ponavljaju. Naš je pristup da gradimo pre nego što izgradimo. Koristimo digitalne alate koliko god možemo da vežbamo pre nego što dođemo na gradilište. Drugi način vežbanja je da koristimo modele na različite načine. Uspeli smo da napravimo igru u kojoj su naši bageristi mogli da vežbaju, kopajući oko spona koje sačinjavaju pristanište.

 

 

Vulf: Stvarno smo uneli dosta inovacije sa ovim dizajnom. Ne postoje stvarni standardi za Antarktik. Ne možete da projektujete pristanište da izdrži santu leda tešku 40 mega tona, veliku kao zgrada, pa jednostavno morate da procenite rizik od udarca i smislite najpragmatičnije rešenje.

Natalija Ford, menadžer za održivost, BAS: Voleli bismo da zgrada Discovery bude projektovana tako da koristimo približno 25% manje morskog gasnog ulja širom gradilišta dok polako, koristeći druge projekte, prelazimo na obnovljivije izvore energije. BAS ima ogromno bogatstvo znanja. Poruka za izvođače, projektante i menadžere projekta je da rano počnu da razmišljaju o održivosti.

Irving: Razumevanjem ponašanja santi leda i plutajućeg morskog leda, mi zapravo uspevamo da za 50% smanjimo upotrebu čelika za konstrukciju pristaništa.

Ford: Partnerski tim koji pomaže da se naprave te zgrade morao je da na drugačiji način pristupi kako bi uspeli da ostvarimo ciljeve koje smo planirali.

Irving: Svi vuku u istom pravcu bez obzira na to u kojoj kompaniji radimo. Imali smo situaciju da dobavljači koji dolaze u Kembridž na sastanke, na kojima su prisutna sva četiri naša partnera, napominju da ne mogu da utvrde ko radi za koga.

Vulf: Mnogo klijenata govori o radu u duhu zajedničkog poverenja i saradnje. Ali stvarno tako i jeste. Nema stava mi i oni. Nadam se da je to način na koji će se industrija kretati narednih 10 godina.

Brend: Težnja za postizanjem najboljeg se najviše se oseća u timu i to me ispunjava ogromnim uzbuđenjem, kao i dostignućem, da zapravo isporučujemo novu zgradu. Jedva čekam da vidim kako je  operativci i naučnici instituta BAS koriste u svakodnevnom životu i nadamo se da će od sveta napraviti bolje mesto.

 

Izvor: Autodesk

Prevod i adaptacija: Hristina Antić, Marko Kozlica

 

Ukoliko imate dodatna pitanja u vezi sa BIM 360 ili vas zanima neki od naših kurseva, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.


Hajde da vidimo kako Limbitless Solutions radi na transformaciji bionike za decu pomoću softvera Autodesk Fusion 360.

 

 

Napredna protetska rešenja za decu sa deformitetom udova je često teško pronaći, a i skupa su. Ali Limbitless Solutions donosi transformaciju mogućnosti sa svojim ciljem da napravi „3D nadu“.

Limbitless Solutions je neprofitna organizacija stacionirana na Univerzitetu Centralne Floride gde istraživačko osoblje, fakultet i više od 50 studenata radi na transformaciji izgleda bionike za decu. U ovom slučaju, to su prilagođene, 3D štampane bioničke ruke sa ugrađenom elektronikom.

„Deformitet udova nije nešto što predstavlja nedostatak i nije nešto što bi trebalo nekoga da spustava“, kaže Mrudula Pedinti, direktor brendiranja u organizaciji Limbitless Solutions. Nema razloga za stid. Protetika pomaže detetu da se osnaži, da vidi tu snagu u sebi i da ostvari svoje ciljeve i snove.“

„Sastavili smo tim koji okuplja sve različite perspektive da bismo videli kako da rešimo novi problem“, kaže Albert Manero, doktor, predsednik i suosnivač organizacije Limbitless Solutions. „Bilo da je u pitanju cena ili fizička težina uređaja, deca su se stvarno borila da postignu dobre rezultate sa naprednom protetikom. Prilično rano smo naučili da deca žele da svojim bioničkim rukama izraze deo svog identiteta.

 

 

 Produžetak njih samih

Deci funkcionalni aspekt nove protetike već menja život. Ali jednako je važno učiniti da postane stvarni produžetak njih samih, sa posebnim usmeravanjem pažnje na inkluzivnost. Čim dete dobije odobrenje za kliničko ispitivanje, ono može da pristupi Limbitless dizajnerskom portalu na mreži kako bi dizajniralo svoje ruke. Na kraju, svako dete dobije dve zamenjive prilagođene ruke.

„Uvek volimo da kažemo da ako ujutru žele da budu superheroj, to mogu, a ukoliko žele da promene, i uveče budu princeza, i to mogu“, nastavlja Pedinti.

 

Dizajniranje prilagođenih bioničkih ruku

Od dizajniranja delova do elektronike do CAM-a, Limbitless Solutions tim koristi Autodesk Fusion 360. „Moj omiljeni deo kod softvera Fusion 360 je što je on sve u jednom. Imate svu svoju elektroniku, svoj dizajn, vaš CAM, sve na jedno mestu i tako je lak za korišćenje“, kaže Džon Sparkman suosnivač organizacije Limbitless Solutions.

Prema Sparkmanu, Electronics design environment u okviru softvera Fusion 360 im omogućava da istovremeno otvore svoje datotke šeme i ploče kako bi besprekorno mogle da se ažuriraju sve promene.

 

Takođe, saradnja je ključni deo, jer oko 50 studenata različitih specijalnosti radi na projektu svakog semestra. „Ukoliko započnem projekat, drugi student ga može završiti korišćenjem CAM-a i pravljenjem putanji alata“, kaže Džulija Šiber, student mašinstva na Univerzitetu Centralne Kalifornije. „Možemo lako da pošaljemo datoteke kroz cloud i ažuriramo stvari, što čini da proces bude lak za saradnju i jednostavan za upravljanje.“

 

Izvor: Autodesk

Prevod i adaptacija: Hristina Antić, Marko Kozlica

 

Ukoliko imate dodatna pitanja u vezi softvera Fusion 360 ili vas zanima neki od naših kurseva, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.


Mašinski fakultetTeamCAD nedavno su sklopili Ugovor o naučno-istraživačkoj, stručnoj i poslovno-tehničkoj saradnji, čime su stvoreni uslovi za dalji razvoj i unapređenje dosadašnje, veoma uspešne saradnje sa istraživačima Katedre za termotehniku.

Potpisivanje ugovora su inicirali asistent Ognjen Stamenković, van.prof. dr Tamara Bajc i gospodin Slobodan Lazić, direktor kompanije TeamCAD (Autodesk zlatnog partnera i zvaničnog zastupnika, trening centra i konsultanta za Autodesk softverska rešenja).

Pored vidova saradnje u oblasti istraživačkog rada i poslovno-tehničke saradnje, Ugovorom je predviđena i saradnja u oblasti obrazovanja, kroz BESLATNU stručnu obuku 10 najboljih studenata druge godine MAS Modula za termotehniku za korišćenje softverskog paketa Autodesk REVIT MEP (Mechanical – Electrical – Plumbing). 

 

 

REVIT je inovativno softversko rešenje kompanije Autodesk za projektovanje i izvođenje objekta u zgradarstvu na BIM (Building Information Modelling) platformi. Podrazumeva intenzivnu saradnju inženjera svih profila tokom trajanja projekta - od ideje do realizacije na terenu, a sve u istom softverskom okruženju.

„Softverski paket Autodesk REVIT MEP ima najširu upotrebu u praksi, ne samo u našoj zemlji, nego i u inostranstvu i predstavlja skoro podrazumevani alat za izradu projekata u oblasti termotehnike. Imajući u vidu njegovu funkcionalnost, već generisane baze podataka elemenata poznatih proizvođača termotehničke opreme u svetu, koja je dostupna inženjerima u fazi projektovanja, ovo softversko rešenje nema konkurenciju na softverskom tržištu. U tom smislu, obuka u softveru REVIT omogućiće aktivnije praktično usavršavanje studenata Mašinskog fakulteta i njihovu veću konkurentnost na tržištu rada“, kaže dr Bajc.

 

 Uslovi i način prijavljivanja za obuku

Osnovni nivo obuke za softverski paket REVIT MEP u trajanju od 24 školska časa biće realizovan u letnjem semestru, u okviru predmeta Stručna praksa M-TTA, čiji je nosilac van.prof. dr Tamara Bajc.

Studenti Termotehnike zainteresovani za obuku, a koji ispunjavaju sledeće uslove:

  • Student/studentkinja druge godine MAS Modula za termotehniku,
  • Visoka prosečna ocena na OAS i na kraju prve godine MAS (potreban dokaz pribavljen iz Studentske službe ili odštampan izvod sa Studentskog servisa zajedno sa datumom završetka OAS),
  • Sve godine studija upisane u roku,

Potrebno je da se studenti prijave profesorki Bajc na mejl Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. i da pošalju navedena dokumenta.

 

Prijava je otvorena do 26. marta 2023. godine, a nakon ovog datuma biće realizovana selekcija najboljih kandidata, o čemu će izabrani studenti biti obavešteni putem mejla. Početak obuke je planiran za drugu polovinu aprila 2023. godine.

 

Ukoliko imate dodatna pitanja u vezi kursa za REVIT, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.

 


Potkategorije

© 2026 TeamCAD d.o.o. Sva prava su zadržana.
Šumadijska 47 / VI sprat, stan 67
11080 Zemun, Srbija
office@TeamCAD.rs

Dobrodošli na www.teamcad.rs! Ovaj internet sajt koristi kolačiće (cookies). Nastavkom korišćenja ovog sajta saglasni ste sa našom upotrebom kolačića. Više detalja.