Ovog vikenda se prvi put održava Velika nagrada Majamija koja se vozi oko stadiona Hard Rock, a planirano je da se tu priređuje narednih 10 godina. Dizajneri su osmislili genijalan način da osiguraju da proces izgradnje i pakovanja svaki put ide po planu.

 

 

Jedan od izazova novog internacionalnog autodroma u Majamiju je taj što je sagrađen oko užurbanog fudbalskog stadiona, teniskih terena i koncertnog prostora, što zahteva da periferne oblasti objekta promene oblik za svaki događaj koji se organizuje.

To znači da je kompanija Apex Circuit Design, koja je nadgledala projekat od glavnog plana do isporuke, morala da osmisli sistem praćenja za svih 2.900 Geobrug betonskih barijera, ograda i ivičnjaka – u više od 7000 delova – koji treba da budu postavljeni.

Onda, kada se Velika nagrada Majamija završi, sve se mora skloniti, uz pomoć kompanije za razvoj softvera Ofcdesk, kako bi se omogućilo održavanje sledećeg događaja.

Rešenje je ApexBUILD – „digitalni blizanac“ i alat za upravljanje imovinom celokupnog izgleda trkačke staze – a Kejt Kišel je odgovorna za razvijanje Apex-a.
Svaka oznaka za delove ApexBUILD nosi pojedinačni QR kôd (malo parče vinila sa 5 mm lepka koji koristi NASA).

Pričvrstila ih je na sve delove nakon što su postavljeni kako bi formirali barijere na stazi, pa ih je onda skenirala mobilnom aplikacijom da bi ažurirala sajt podacima iz realnog vremena.

„Digitalni blizanac je vizuelna replika stvarnog entiteta, što su, u ovom slučaju, delovi gradilišta“, kaže Kišel. „Ali digitalni blizanac može biti model bilo kakvog sistema ili entiteta.“

„Jedan od izazova pravljenja konstrukcije na privremenoj trkačkoj stazi su ove džinovske betonske barijere sa žičanim ogradama na vrhu. One su kao veoma teške Lego kocke dugačke skoro 4 metra! Sve njih treba zajedno povezati u savršenu konfiguraciju kako bi se završila staza.

„Ovim delovima je teško upravljati zbog njihovog broja i veličine – tako da zamislite da se planovi ugradnje ne poštuju kao što je zamišljeno, bila bi vam potrebna dodatna specijalizovana radna snaga i oprema da se to popravi i vrati na pravi put, a to bi moglo da dovede do kašnjenja u rasporedu i pravljenja dodatnih troškova.“


Pregled staze u Majamiju. Fotografija: Čarls Bredli

 

Ove oznake na delovima znače da se svaka komponenta staze, osim trajne trkačke površine i sistema za drenažu, može virtuelno nadgledati preko veb aplikacije, kako bi se omogućila montaža i dekonstrukcija. A ti podaci posle mogu da se koriste za ponovno sastavljanje sledeće godine.

Kišel objašnjava: „Mi upotrebljavamo AutoCAD, softver za dizajn koji inženjeri koriste za projektovanje objekata i postavljanje planova gradilišta na lokacije, što stvara sliku o tome kako će gradilište izgledati kada sve bude postavljeno.

Kada skenira svaku QR nalepnicu, mobilna aplikacija ApexBUILD prikuplja sve podatke iz svake komponente, pa se priča svake od njih snima u našoj bazi podataka. Onda veb pregledač ApexBUILD prikazuje podatke u lako razumljivom grafičkom prikazu koji svako može da vidi i razume, sa malo ili bez ikakve obuke, za nekoliko sekundi.“

„Polazite od toga da imate sliku kako gradilište treba da izgleda, pa se to kombinuje sa stvarnim podacima onoga što je fizički izgrađeno, tako da možete da uporedite te dve slike da biste bili sigurni da nema grešaka. U osnovi, to je metod koji pruža sigurnost da su sve džinovske Lego kocke na predviđenom mestu.“

„To takođe stvara večnu priču o svakoj betonskoj barijeri – pa ako se neka ošteti i treba da se popravi, postoji zapis o tome šta se dogodilo, tako da možemo biti sigurni da ćemo popraviti pravu barijeru i poboljšati sigurnost pre trke sledeće godine. I, štaviše, životni vek barijere je savršeno zabeležen.“

 


ApexBUILD funkcioniše u kombinaciji sa softverom Autodesk Build i koristiće se za uspostavljanje baze podataka o delovima i njihovom životnom veku, za kontrolu inventara, kao i za evidentiranje lokacije i stanja za svaku godinu u svrhe skladištenje van lokacije. Ovo će pomoći timu za upravljanje projektom da svake godine ponovo postavi sisteme staze, redosledom kojim su uklonjeni svake godine nakon trke.

„Takođe, imamo ivičnjake, ploče ograde i TecPro barijere“, dodaje Kišel. „Počeli smo sa praznim platnom, ali brzina kojom su momci napravili ovu stazu je zapanjujuća. Bio je težak zadatak držati korak sa njima!“

Sistem će se testirati ovog vikenda, kada će javni pristup aveniji Don Shula biti zatvoren, a onda će se opet ponovo otvarati svakog jutra i večeri. Prepreke i ograde koje se pomeraju mogu se proveriti kako bi se osiguralo da su pravilno postavljene/demontirane u realnom vremenu.

„Ljudi prave greške, ali kompjuter sve savršeno prati“, kaže Kišel. „Na primer, kada sam prošlog meseca označavala neke barijere na startnom/ciljnom pravcu, ApexBUILD je pokazao da postoji samo jedan red betonskih blokova tamo gde, radi sigurnosti, treba da postoji dvostruki red. To je bio jednostavan previd koji je aplikacija uhvatila, ali ga je tim za postavljanje propustio.

„Na veoma prometnom gradilištu, greške kao ove se mogu desiti, ali digitalni blizanac jasno pokazuje bilo kakav nesklad između onoga što smo planirali da se dešava i onoga što se zapravo dešava.“

I šta ako se nalepnice oljušte tokom vremena?

„Poznajem proizvođača, razgovaram sa njim na svake dve nedelje i mislim da sam mu možda zagorčala život“, našalila se ona. „Ali on je testirao oznake za delove tako što ih je stavio na gazište buldožera i vozio ga oko 12 sati. On je sa Floride, pa razume koliko ovde može biti toplo i kišovito vreme.“

 

Izvor: Motorsport.com

Prevod i adaptacija: Hristina Antić, Marko Kozlica

 

Ukoliko imate dodatna pitanja koja se tiču softvera AutoCAD, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.

  

Naše Autodesk kurseve koji vas pripremaju za korišćenje naprednih tehnologija možete pogledati na sledećem linku.



TeamCAD kao autorizovani Autodesk trening centar (Autodesk Authorised Training Center) organizuje online kurs Revit Architecture – osnovni nivo.

 

 

Početak kursapetak 20. maj 2022. godine

Završetak kursa: sreda 8. jun 2022. godine

Cena kursa260 EUR u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne Banke Srbije na dan plaćanja. Na cenu treba dodati PDV u iznosu od 20%. Plaćanje moguće isključivo sa računa pravnih lica.

Fond časova: 26 školskih časova sa Autodesk instruktorom

Dinamika održavanja kursa: 3 školska časa u terminima petak / sreda / ponedeljak od 17:00 do 19:30 h

 

Cena podrazumeva online obuku.

 

Kako bi učesnici mogli da prate i učestvuju u online treninzima, neophodno je da su ispunjeni sledeći uslovi:

  1. Pristup internetu i platformi za online treninge (ZOOM)
  2. Imaju pristup softveru: REVIT 2022 (mogućnost instaliranja probne verzije u trajanju od 30 dana)
  3. Imaju instalirane biblioteke US Metric. Ukoliko polaznici nemaju pristup ovim bibliotekama, linkovi za preuzimanje će im biti prosleđeni pred početak kursa.
  4. Hardverske karakteristike računara učesnika, moraju ispunjavati minimalne preporučene:
    1. CPU: i5 (minimum i3)
    2. RAM: 8GB
    3. GPU: GeForce GTX1050 Ti 4GB (ili slična)
    4. Slušalice i mikrofon

 

Sertifikat

Po završenom kursu polaznik dobija Autodeskov sertifikat u PDF formatu na engleskom jeziku o odslušanom kursu sa jedinstvenim brojem koji važi u celom svetu.

 

Molimo Vas da potvrdite prisustvo na e-mail adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

TeamCAD zadržava pravo da otkaže kurs ukoliko ne bude dovoljno prijavljenih polaznika.


TeamCAD IoT - Status i potrošnja električnih uređaja

U prethodnom videu na temu Internet of Things (IoT) demonstrirali smo na koji način je moguće koristiti aplikaciju zasnovanu na Autodesk Forge tehnologiji za kontrolu električnih uređaja. Direktor razvoja kompanije TeamCAD je kontrolisao klima uređaj koji se nalazio iza njegovih leđa, i to tako da se vidi da li je uređaj uključen ili nije. 

Nakon objavljenog videa i teksta dobili smo mnogo komentara, dok se u nekoliko njih ponovilo pitanje „Na koji način možete biti sigurni da je klima uređaj uključen ili isključen ukoliko niste u prostoriji u kojoj se nalazi?“. 

Naš tim inženjera se pozabavio ovim pitanjem i rešenje  pronašao u dodavanju novog senzora koji je baziran na Holovom efektu. Holov efekat se javlja usled sila koje deluju unutar provodnika izloženog magnetskom polju.

Sada, ne samo da možemo da prikažemo status električnog uređaja, već i potrošnju električne energije za taj uređaj.

 


NOVE MOGUĆNOSTI

Ljubaznošću H2GO

 

Startap kompanija iz Ujedinjenog Kraljevstva H2GO Power radi na rešenju koje ima za cilj da smanji uticaj vazdušnog saobraćaja na životnu sredinu.

U saradnji sa kompanijom Autodesk, kompanija je razvila aditivno proizveden reaktor koji bezbedno skladišti i otpušta gas vodonik kojim se napaja dron.

Dronovi na vodonik mogu da lete tri puta duže od standardnih koji se napajaju na baterije, a imaju i veću nosivost.

Tim H2GO je koristio softvere kompanije Autodesk Fusion 360 i 3ds Max da bi dizajnirao i optimizovao reaktor koji je lagan, izdržljiv, efikasan i bezbedan.

Kompanija radi na gotovom rešenju koje će proširiti komercijalnu upotrebu drona – uključujući skeniranje podataka sa gradilišta i područja katastrofa, pa čak i isporuku lekova. Dugoročni cilj je da se udruže sa proizvođačima aviona kako bi u avion integrisali svoje rešenje za skladištenje vodonika. Tako će se korišćenjem prave tehnologije i uvida pojednostaviti put do održivijeg sveta.

Za više informacija pogledajte video:

 

 

 

Izvor: Autodesk

Prevod i adaptacija: Hristina Antić, Marko Kozlica

 

Ukoliko imate dodatna pitanja koja se tiču softvera Fusion 360 i 3ds Max, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.

  

Naše Autodesk kurseve koji vas pripremaju za korišćenje naprednih tehnologija možete pogledati na sledećem linku.


Kada je kompanijama digitalna transformacija prioritet, to može da preoblikuje njihovu strategiju investiranja u digitalne tehnologije, što vodi do boljih poslovnih ciljeva.

 

Izgradnja uspešnog plana digitalnog razvoja koji predviđa budući rast počinje definisanjem ciljeva.

 

  • Bez obzira na prošlogodišnje investicije u digitalnu tehnologiju od 480 milijardi dolara, arhitektura, inženjerstvo i građevinarstvo (AEC) i kompanije koje se bave proizvodnjom ne vide odgovarajuću stopu dobiti od investicija (ROI).
  • Rukovodioci treba da definišu ciljeve i stvore viziju kako bi osigurali uspeh.
  • Digitalna transformacija zahteva strategiju u kojoj su ljudi na prvom mestu, koja osnažuje radnike veštinama za napredovanje u digitalnom svetu.

Vratimo se na početak 2020. godine. Svako se bavio svojim poslovima i radio stvari na određeni način, kada je pandemija sve uzdrmala.

Dve godine kasnije, jedna stvar ostaje jasna: promena je neophodna.

Da bi poslovi postojali u ovoj novoj normalnosti i posle toga, digitalna transformacija je ključna za prilagođavanje radu na daljinu, koji je centralna tačka novih poslovnih modela i uspeha na nestabilnom tržištu.

Proizvodne i građevinske kompanije su oduvek bile spore u usvajanju novih tehnologija. Iako se brzo investiralo u digitalnu tehnologiju, čak 480 milijardi dolara u 2021. godini, potrošeni novac nije uvek jednak stečenoj vrednosti.
Polovina tih kompanija poboljšala je svoj finansijski položaj za 10% ili manje, a neke još uvek ne mogu da izmere uticaj svojih investicija.

Zbog čega je tako? Kompanija za istraživanje tržišta IDC, specijalizovana za poslovanje i tehnologiju, otkrila je da se 42% organizacija više fokusira na pogrešne ključne pokazatelje učinka (KPI), kao i na procese umesto na ciljeve. Promene se ne pokreću pukim investiranjem u tehnologiju.

Kompanijama je potrebno sledeće:

  • kohezivan digitalni plan,
  • pristup od vrha ka dole u upravljanju promenama, gde će rukovodioci kreirati viziju za digitalnu budućnost,
  • definisani ciljevi na prvom mestu, a zatim se primenjuje princip rada unazad, kojim se određuju postupci koji su potrebni da bi se postigli ti ciljevi.

Evo pet najboljih investicionih strategija za povećanje stope dobiti od investicija u digitalnu transformaciju.


1. Optimizovanje operacija

Većina kompanija započinje digitalnu transformaciju operacijama. Tu spadaju predviđanje održavanja, digitalni blizanci i automatizacija. Povezivanje ljudi, procesa i tehnologije pruža bolju preglednost u organizacijama koje nemaju izolovane sisteme.

IT i operacije mogu da sarađuju na digitalnoj reprezentaciji fizičkih procesa i sredstvima koja vrše analitiku u realnom vremenu. Zatim mogu da koriste te uvide da bi predvideli i sprečili probleme pre nego što se pojave i utiču na korisnike. Ovo stvara kompanije koje su proaktivne, agilne i brže spremne na poremećaje.

Da bi sve funkcionisalo glatko, rukovodioci ne mogu da se oslanjaju na to da će zaposleni non-stop gledati u kompjuterske ekrane – to nije strategija koja može da se prenese na veću razmeru. Da bi se operacije neprekidno usavršavale, procesi moraju biti automatizovani kako bi se bi poremećaji sveli na minimum.

Na primer, građevinske kompanije i vlasnici zgrada mogu da razviju digitalne blizance korišćenjem povezanih podataka u realnom vremenu sa ciljem da stalno nadgledaju i poboljšavaju funkcije svakog sredstva.

Pomoću automatizacije kompanije mogu da smanje radni kapital i povećaju likvidnost zbog toga što se sve odvija brže. Bez oslanjanja na ručne procese, organizacije mogu brže da napreduju, da dodaju nove mogućnosti, ubrzaju vreme isporuke i izgrade pouzdanost za pružanje nove vrednosti. Na kraju krajeva, ove mogućnosti vode ka većoj operativnoj agilnosti.

 

2. Odlučivanje na osnovu podataka

Podaci su razlog zašto postoji digitalna transformacija. Digitalni blizanci, kontrolne table, mašinsko učenje i veštačka inteligencija pružaju analitiku u realnom vremenu, pa organizacije mogu da donose odluke utemeljene na informacijama.

Ali samo 3% podataka se primenjuje na poslovnu inteligenciju.


Kako digitalna transformacija ubrzava, tokom narednih 5 godina će se generisati 2,5 puta veća količina podataka nego tokom proteklih 10 godina. Kompanije moraju da te podatke pretvore u praktične uvide kako bi promovisale bolje donošenje odluka na svim nivoima.

 

Kompanije treba da prikupljaju informacije na dodirnim tačkama sa kupcima (kao što radi kompanija Apple sa svojim uređajima) da bi bolje razumele ponašanje korisnika i njihove prioritete – i da bi osigurale optimalno korisničko iskustvo.

 

Korisnici su još jedna riznica podataka. Umesto da im samo jednom pruže mogućnost, kompanije treba da teže ka prikupljanju informacija na svakoj dodirnoj tački da bi bolje razumele potrebu korisnika za personalizacijom – što je ono što 71% ljudi očekuje. Ali prikupljanje podataka od korisnika dovodi do zabrinutosti po pitanju privatnosti.

Iako će 83% korisnika dati informacije za personalizovano iskustvo, kompanije moraju da ih puste da odluče da li će i šta deliti. Ako se uključe, rukovodioci mogu da upotrebe moć podataka da bi zaposlenima pružili veću vrednost.

Pogledajte u svoj iPhone. Svaki put kada ga otključate, vi generišete podatke. Veštačka inteligencija identifikuje stalne obrasce kako bi pomogla kompaniji Apple da razume kako ljudi koriste svoje telefone, koje njihove aspekte vole ili ne vole. Ove informacije pomažu inženjerima da dizajniraju buduće opcije da bi stalno poboljšavali korisničko iskustvo.

Efektivno korišćenje podataka zahteva promenu načina razmišljanja koja treba da dođe sa vrha. 60% građevinskih kompanija koje ostvaruju najbolji učinak ima strategije vođene podacima koje vode viši rukovodioci. Odlučivanje na osnovu podataka dovodi do inovacija, a građevinskim i proizvodnim kompanijama pruža prednost na tržištu.

 

3. Strategija „Ljudi na prvom mestu“

Kompanije moraju paralelno da ulažu u tehnologiju i ljude, stvaraju ojačanu radnu snagu koja je obučena za digitalni svet. Digitalna transformacija otvara vrata razvoju strategije „Ljudi na prvom mestu“.

Kako automatizacija preuzima poslove koji su se ručno obavljali, radnici mogu da pređu na radna mesta koja im omogućavaju da rade na inovacijama i stvaraju vrednost. Olakšajte saradnju na nivou kompanije korišćenjem cloud tehnologije da bi ste objedinili podatke i povezali radnike bilo gde, bilo kada i na bilo kom uređaju.

U građevinarstvu i proizvodnji, industrijama koje tradicionalno zahtevaju da ljudi na licu mesta upravljaju operacijama, 30% radnika će do 2023. godine raditi na daljinu, zahvaljujući virtuelnoj i proširenoj stvarnosti.

 

Pametne kompanije istovremeno ulažu u tehnologiju i ljude, na primer, u obuku zaposlenih da predvide održavanje fabrike pomoću proširene stvarnosti, i time stvaraju osnaženu radnu snagu koja je obučena za digitalni svet.

 

Građenje strategije „Ljudi na prvom mestu“ zahteva institucionalnu transformaciju koja podržava razvijanje veština i nove načine rada kako bi se ostvarila korist od investicija u digitalnu tehnologiju.

Važno je stvaranje uzbuđenja i podrške. Rukovodioca ponude učenje kroz igre, daju radnicima nove titule ili povećaju zasluge zaposlenih kako bi se radnici uključili u stalne promene. Milioni ljudi daju otkaze – to je ono što zovemo „Velika ostavka“.

Kompanije treba da iskoriste tehnologiju da privuku talente i kreiraju mogućnosti za kontinuirano učenje, kako bi pomogle ljudima da se prilagode.

U kompaniji Autodesk, rast tehnologije je u skladu sa posvećenošću ljudima. Tokom prebacivanja poslovanja u cloud, bilo je važno razumeti koje veštine zaposleni već imaju i šta će im u budućnosti biti potrebno kao potpora kroz taj prelazak.

Ove vrednosti potiču od našeg generalnog direktora. On je postavio i artikulisao viziju i napravio uzbuđenje proslavljanjem timskih pobeda. Ulaganje u strategiju „Ljudi na prvom mestu“ ugrađeno je u DNK kompanije Autodesk.


4. Usklađivanje inovacije i rasta

Inovacija je ključna za ubrzano dobijanje koristi od ulaganja u digitalnu tehnologiju. Iako mnogi rukovodioci inovacijama daju prioritet, oni takođe mogu da budu nesigurni kada je u pitanju pokretanje promena, suviše usmereni na svakodnevne operacije ili da imaju strah od neuspeha.

Ali da bi svom poslu obezbedili budućnost, rukovodioci moraju da prigrle način razmišljanja koji podržava učenje kako bi uspešno primenjivali inovacije na svim nivoima.
Rukovodioci mogu da stvore kulturu inovacije tako što će komunicirati o prednostima novih metoda, deliti viziju cilja i predstaviti plan kako će ga ostvariti dok vode posao. Ukratko, transparentnost je ključna.

 

Rukovodioci treba da prigrle način razmišljanja koji podržava učenje da bi primenjivali inovacije na svim nivoima, kao što su uradile dve građevinske kompanije u Kini tokom pandemije, kada su projektovale i izgradile bolnice sa 1000 kreveta za 13 dana.

 

Građevinske i proizvodne kompanije ulažu u digitalnu tehnologiju koja najavljuje doba inovacija. Treba da iskoriste investicije – kao što su generativni dizajn, aditivna proizvodnja i robotika – da bi stvorili nove strategije angažovanja kupaca (npr. virtuelna iskustva) i kreirali nove tokove prihoda.

Odličan primer inovacije i brzine u velikoj razmeri je neverovatan podvig projektovanja i izgradnje bolnice sa 1000 kreveta za 13 dana u Kini početkom pandemije, što je omogućila digitalna transformacija i saradnja vođena podacima.

 

5. Digitalni ekosistemi

U digitalnoj transformaciji ne radi se samo o nadogradnji unutrašnje tehnologije. Kako izveštava kompanija IDC „mogućnost organizacije da generiše vrednost će sve više biti vezana za njeno učestvovanje u novoj digitalnoj ekonomiji.“

Da bi ostvarile uspeh u budućnosti, kompanije moraju da udruže snage sa kompanijama iz iste industrije. Ovo otvaranje mogućnosti razmene resursa i informacija može da zabrine rukovodioce koji nisu skloni riziku, ali stvarni rizik je rad u izolaciji.


Kompanija Deloitte i Savez proizvođača za produktivnost i inovaciju(MAPI) otkrili su da:


● 85% proizvođača vidi da su digitalni ekosistemi važni za njihovu konkurentnost.
● Industrijski ekosistemi dvostruko ubrzavaju tempo digitalne transformacije.
● Formiranje 15 ili više strateških saveza može da duplira prihode.

U građevinskoj industriji kašnjenje u lancu nabavke može da košta 30% budžeta planiranog za projekat.

Kao deo digitalnog ekosistema, kompanije mogu de dele resurse, materijale i sredstva da bi izgradile otpornost lanca snabdevanja. Mogu da uče od uspeha i grešaka one druge, pojačaju inovaciju putem mreža saradnika i ojačaju organizacije kao zajednice.

Digitalna transformacija nije više hrabar potez – to je standardna praksa na današnjem tržištu. Ali da bi se isplatila investicija u digitalnu tehnologiju, rukovodioci moraju da predvode institucionalnu transformaciju i fokusiraju se na krajnji cilj.

 

Izvor: Autodesk

Prevod i adaptacija: Hristina Antić, Marko Kozlica

 

Ukoliko imate dodatna pitanja koja se tiču najnovijih tehnologija, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.

  

Naše Autodesk kurseve koji vas pripremaju za korišćenje naprednih tehnologija možete pogledati na sledećem linku.


Upoznajte Cambrian bateriju kompanije PJP Eye, koja koristi materijale zasnovane na biljkama za sigurne, dugotrajne, prenosne baterije visokog kapaciteta.

 

Nije važno da li ih koristite za avanture u prirodi ili u hitnim slučajevima, prenosne baterije mogu da vam pruže sigurnost kada ste van mreže.

 

  • Cambrian baterija je nov, revolucionaran proizvod koji koristi organski materijal umesto retkih zemnih metala.
  • Organski karbonski materijali koji se koriste u bateriji prave se od pamuka ili biološkog otpada i imaju veliku mogućnost recikliranja.
  • Verzije ove baterije koje se brzo pune i visokog su kapaciteta mogu da dovedu struju u energetske pustinje i na mesta pogođena prirodnim katastrofama.

Litijum jonske baterije su postale važne poslednjih godina jer obezbeđuju prenosnu energiju za sve, od pametnih telefona do automobila. Ali njihova rasprostranjenost je takođe problematična: Nisu ekološke.


Ali energetska kompanija PJP Eye iz Tokija možda ima rešenje ovog problema sa svojom Cambrian baterijom. Ona koristi organske materijale umesto retkih metala i obećava bolje performanse i održivost. Ali prvo, da se malo osvrnemo na istoriju litijum jonske baterije – i zašto je neophodno da se sve promeni.

 

Cambrian baterija je sledeća generacija tehnologije baterija.


Prvi komercijalni proizvodi koji koristi litijum jonske (Li-ion) baterije pojavili su se 1991. godine. Od tada su one postale široko prihvaćene – tehnologija mobilnih telefona i laptop računara, menjajući način rada elektronike.

2019. godine su tri naučnika – uključujući Akira Yoshino, počasnog partnera u kompaniji Asahi Kasei Corporation – nagrađena Nobelovom nagradom za hemiju zbog njihovog rada na razvijanju litijum jonskih baterija. Zahtevi tržišta su nastavili da rastu, sa predviđanjem da će 2024. godine preći 80,5 milijardi dolara.


Litijum jonska baterija za pozitivnu elektrodu često koristi kombinaciju metala kao što su kobalt, nikl i litijum, a ugljenik se koristi za negativnu elektrodu. Velike se nade ulažu u to da će litijum jonske baterije napajati električna vozila, što bi pomoglo da bi se ostvare ciljevi održivog razvoja koji bi uticali smanjenje emisije ugljenika. Ovo je dovelo do povećanog zahteva za baterijama visokog kapaciteta, koje su sigurnije, duže traju, brže se pune i imaju veću propusnu moć.

Ugljenik koji se koristi u standardnim baterijama pravi se od naftnih proizvoda, ali kompanija PJP Eye je razvila tehnologiju za masovnu proizvodnju zasnovanu na karbonskim materijalima biljnog porekla. U Cambrian bateriji se za negativne elektrode koristi organski materijal, a za pozitivne materijali kojih ima dosta u prirodi (nasuprot onim retkim). Rezultat je veoma izdržljiv proizvod koji se pominje kao „jednokarbonska baterija“.

 

Proizvodnja ugljenika od organskih materijala


Kompanija PJP Eye otkrila je tehnologiju za proizvodnju ugljenika od pamuka skoro slučajno, tokom istraživanja karbonskih materijala.

Kada je kompanija napokon uspela da reprodukuje tehnologiju pod pažljivo kontrolisanim temperaturama i pritiskom, bilo je moguće realizovati recept za masovnu proizvodnju.

 

Kompanija PJP Eye je vlasnik metode za proizvodnju karbonskih materijala iz organskih izvora, kao što je pamučno vlakno.

Osvojila je nagradu Tech Rocketship (čiji je sponzor britanska vlada) u kategoriji Budućnost mobilnosti za 2019–2020. godinu za inovativan startap japanske tehnologije. „Ljudi su počeli da obraćaju pažnju na našu tehnologiju održivih baterija“, kaže Inketsu Okina, direktor informacionih tehnologija kompanije PJP Eye.

„Britanske kompanije koje su uključene u ovaj projekat, koje su pioniri u naporima da se stvori održivost, posebno su bile impresionirane našim dizajnom elektroda, koji ne uključuje upotrebu retkih zemnih metala kao što su nikl, kobalt i mangan“.

 

 

Tehnike korišćene za dobijanje ugljenika iz biljnih izvora mogu se primeniti i na druge materijale, ne samo na pamuk.

„Jedna španska kompanija nas je snabdela biootpadom korišćenim u proizvodnji maslinovog ulja i mi smo iz toga uspeli da proizvedemo ugljenik“, kaže Okina. „Uspeli smo i da uzmemo biootpad od proizvodnje hrane u Okinavi, sastavljen od sirovih materijala kao što su šećerna trska i kelj, i da iz njih dobijemo ugljenik.“

 

 

Baterije u razvoju, koje proizvodi kompanija PJP Eye, brzo se pune, imaju veliki kapacitet, dugo traju i prenosne su.

Cambrian baterija je bezbedna alternativa: nema rizika od toga da se rasprsne ili eksplodira, čak i ako je prepunjena, pregrejana ili ako dođe do kratkog spoja. Kada se puni na visokom nivou struje, nema rizika od termalnog isticanja ili eksplozije.

Dizajn osigurava neznatno pogoršanje performansi nakon ponovljenog punjenja i pražnjenja. U eksperimentu univerziteta Kjušu, ova baterija je zadržala 84% originalnog kapaciteta posle 8.000 ciklusa punjenja. Zbog ovih inovacija je kompanija PJP Eye predstavljala Japan na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP26) u takmičenju startapova za najviši domet čiste energije.

 

Održiva prenosna baterija


Cambrian baterija može da se napuni osam puta brže od konvencijalnih baterija, a sasvim se dopuni za samo 50 minuta.

„Kada rade od kuće ili iz kancelarije, tokom videokonferencije ili drugih poslova koji zahtevaju korišćenje računara, ljudi moraju da rade dok im je uređaj priključen na punjač“, kaže Okina. „Ljudi imaju slobodu da rade odakle žele, ako imaju baterije koje se brzo pune.“ „Ako je potrebno, baterija može da posluži kao izvor energije u slučaju nužde.“

 

Trenutno se radi na razvijanju QuVe prenosne baterije.

QuVe baterija, trenutno u fazi razvoja, dizajnirana je sa idejom da radi u slučaju nužde i van mreže. Ima kapacitet od 1 kWh i više, nosiva je i njen lagani dizajn osigurava dostupnost struje čak i u katastrofama, kada ponovno uspostavljanje najbitnijih usluga može da potraje više dana.

Mogućnost brzog punjenja ovu bateriju čini idealnom za događaje na otvorenom i kampovanje, što vam daje sigurnost da nećete ostati bez struje.

Laboratorija 6 je licencirala upotrebu tehnologije Cambrian baterije za korišćenje u svojim proizvodima i izlazak QuVe modela od 1400Wh i 990Wh je bio u oktobru 2021. godine. „Cene naših proizvoda su 1,5 put skuplje od proizvoda konkurencije, ali mi možemo da se pohvalimo da naš proizvod traje i do nekoliko puta duže“, kaže Okina. „Mislim da nam tehnologija dugotrajne baterije daje prednost zbog odnosa cena-performanse.“


„Čak i u našem modernom svetu, mnogo ljudi nema pouzdan pristup struji, što stvara razlike u kvalitetu života i pristupu informacijama“, kaže Okina.

„Stvari koje neki ljudi uzimaju zdravo za gotovo, kao što su mobilni telefoni, računari i pristup internetu, mnogima su i dalje nedostupne. Kako napredujemo, želimo da doprinesemo i pomognemo svetu da eliminiše te razlike u dostupnosti struje. Čak i bez dalekovoda, tehnologija solarnih panela i prenosnih baterija znači da struja može biti svuda dostupna za struke od najveće važnosti, kao što su medicina, obrazovanje ili poljoprivreda.“

 

Izvor: Autodesk

Prevod i adaptacija: Hristina Antić, Marko Kozlica

 

Ukoliko imate dodatna pitanja koja se tiču najnovijih tehnologija, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.

  

Naše Autodesk kurseve koji vas pripremaju za korišćenje naprednih tehnologija možete pogledati na sledećem linku.

 


Čokolatijer robne kuće Harrods, Filip Kuri, sarađivao je sa kompanijom Mayku na dizajniranju čokoladnih pupoljaka magnolije pomoću softvera Fusion 360 i Mayku Multiplier prese.

 

Jednostavno rečeno, Harrods Sale hrane u Londonu su legendarne. One su gurmanska gozba za čula – bilo da su u pitanju egzotično voće, veliki izbor zanatskih sireva, sveže pečen hleb i pecivo, sušeni odrezak po porudžbini, mešavine čaja po narudžbini ili delikatesna jela odmah spremna za konzumaciju, kao što su makarone sa sirom i tartufima. 

 

Pomeranje granica luksuza

Sala čokolade je s razlogom značajno iskustvo u Salama hrane, a Čokolaterija nudi čokolade napravljene na licu mesta. Filip Kuri je poslastičar i čokolatijer u robnoj kući Harrods i u svom poslu stalno pomera granice kreativnosti.

„Harrods se zalaže za umetnost istraživanja mogućnosti i širenje granica luksuza“, kaže Kuri. „Za nas, sve je u kreacijama pravljenim po narudžbini.“

Pravljenje jedinstvenog čokoladnog iskustva danas zahteva recept koji ima više od prstohvata tehnologije.

Kalupi za čokoladu su ključni za proces, ali oni su skupi i njihova proizvodnja dugo traje. „Kalup po meri može da košta, za početak, od 2000–3000 ili 4000 funti, a vreme realizacije razvoja može da bude između 8 i 12 nedelja“, kaže Kuri. „Toliko se ostavlja za velike projekte za koje postoji veliki budžet.“ Drugačije se u tu zonu ne ide.“

 

 

 

Kuri je počeo da sarađuje sa timom Mayku kako bi video da li kalupi za čokoladu po meri mogu da se naprave brže i po nižoj ceni. Kompanija Mayku pravi seriju kompaktnih mašina koje su dovoljno jednostavne da svako preuzme kontrolu nad svojom proizvodnjom – kompanije za dizajn i proizvodnju, zanatska preduzeća ili, naravno, čokolatijeri.

 

Dizajniranje čokoladnih pupoljaka magnolije 

Kuri je nalet inspiracije mogao da ima bilo gde – čak i tokom jednostavne šetnje. „Šetao sam ulicom u proleće i video kako cvetaju magnolije“, Kuri kaže. „Pomislio sam – koliko bi bilo dobro da se naprave čokoladni pupoljci koji se otvaraju?“ Mogu da budu glavni aranžman na stolu na svečanoj večeri i svako može da odlomi parče i uživa.“ 

Agustin Arojo je glavni stvaralac u kompaniji Mayku. Počeo je da radi sa Kurijem da bi pomogao da se napravi čokoladni pupoljak magnolije pomoću softvera Fusion 360 i novog uređaja Multiplier kompanije Mayku. Kao dodatak profesionalnom uređaju FormBox kompanije Mayku, presa Multiplier prvi put donosi formiranje pod pritiskom na računare, i to uz više materijala, kako bi se napravili precizni, dugotrajni kalupi i proizvodni delovi koji su gotovi za svega nekoliko minuta.

 

 

Obično bi Kuri morao da obezbedi detaljan crtež proizvođaču kalupa i onda da čeka. Ali, sa tim uobičajenim procesom, prošla bi hitnost da se odrazi pravovremeni trenutak. Plus, Kurijev dizajn je zahtevao više kalupa, što ga je činilo skupim. 

 

Od skice do stvarnosti

Arojo je razumeo Kurijeve ideje sa skica na papiru i odmah počeo da 3D modeluje različite oblike u softveru Fusion 360, pripremao rendere i štampao 3D prototipe. Ubrzo je oživeo ogroman jestivi cvet magnolije, sačinjen od 15 različitih delova. Arojo i Kuri su išli napred-nazad dok nisu redefinisali dizajn. 

„Mogućnost da se podeli link do dizajna u pretraživaču sa softverom Fusion 360 je neverovatno pomagala,“ Arojo kaže. „Filip je mogao da otvori model i ili da mi pošalje imejl ili da ostavi poruku u 3D modelu o potrebnim izmenama. On zna kako se materijal ponaša, a čokolada može da bude prilično jedinstvena.“

„U jednom trenutku procesa stvaranja prototipa, shvatili smo da bi cvet funkcionisao sa 3D štampanim delovima“, on nastavlja. „Ali kada smo ga napravili od čokolade, nije hteo da se otvori jer tolerancija suviše mala. Sa softverom Fusion 360 i parametrijskim modelovanjem, mogli smo to da promenimo i popravimo sa tri klika mišem.“ 

 

Otvaranje ka tehnologiji 

Za kompaniju Mayku, demokratizacija je najvažnija za njihove proizvode. Kuri procenjuje da je cena jednog kalupa po meri skoro ista kao cela mašina, a pored toga se ostvaruju nova kreativna sloboda i fleksibilnost. Sve to se kombinuje sa jednostavnom upotrebom 3D modelovanja u softveru Fusion 360, za koje Arojo preporučuje da ga svi čokolatijeri nauče.

 

 

„Primena digitalnih tokova rada proizvodnje u kuhinji sasvim menja način rada“, Arojo kaže. „Daje slobodu i štedi vreme. Nema nedostataka u ovom procesu.“ 

Zapravo, Kuri baš to radi – preuzeo je softver Fusion 360 u svoje ruke

„Posle rada sa Agustinom i upoznavanja sa softverom Fusion 360, koristim ga da kreiram kalupe koje pravim pomoću uređaja Mayku FormBox i 3D štampam,“ kaže Kuri. „Radio sam sa nekim dizajnerima kompanije Harrods koji su koristili drugačije programe, ali sam se mučio da dobijem besprekorne rezultate.“ 

„Softver Fusion 360 mi je omogućio da pravim jednostavnije oblike i shvatio sam da je tako lakše i efikasnije“, on nastavlja. „Kalupi za čokoladu imaju neke specijalne zahteve – i šta god da ukalupite, mora da može da se izvadi iz kalupa. Fusion 360 mi pomaže da budem siguran da će se to i desiti!“ 

Pogledajte u videu kako Kuri i Arojo oživljavaju čokoladne pupoljke kamelije:

 

 

Izvor: Autodesk

Prevod i adaptacija: Hristina Antić, Marko Kozlica

 

Ukoliko imate dodatna pitanja koja se tiču programa Fusion 360, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.

  

Naše Autodesk kurseve koji vas pripremaju za korišćenje naprednih tehnologija možete pogledati na sledećem linku.


Potkategorije

© 2026 TeamCAD d.o.o. Sva prava su zadržana.
Šumadijska 47 / VI sprat, stan 67
11080 Zemun, Srbija
office@TeamCAD.rs

Dobrodošli na www.teamcad.rs! Ovaj internet sajt koristi kolačiće (cookies). Nastavkom korišćenja ovog sajta saglasni ste sa našom upotrebom kolačića. Više detalja.