Nakon finalizacije svih radova i početka upotrebe, objekat počinje uslovno rečeno da „stari’’. Ova činjenica nam iziskuje održavanje od prvog dana. Najčešće upotrebljen termin je Facility Management.
Kako nam se dizajn konstrukcije bliži kraju, sledeći korak je dizajn svih neophodnih sistema koji nam pružaju potrebne usluge, a to su električna infrastruktura, voda, zaštita od požara, sigurnost itd. Svi ovi elementi su segmenti za sebe, ali na kraju sačinjavaju sveukupnu celinu koja grupiše objekat u jedan sistem, i on zahteva održavanje. Sa stanovišta održavanja možemo ih podeliti na one koji su od vitalnog značaja i one koji su manjeg prioriteta.
Na osnovu toga navešćemo faktore za efikasno održavanje:
- Formiranje timova
- Grafička dokumentacija
- Izbor softvera i kreiranje baze podataka
- Određivanje budžeta za određeni vremenski interval
- Zakonska regulativa
Facility Management možemo podeliti na dve kategorije, a to su Teško i Lako održavanje i održivost objekta.
Pod Teško održavanje ćemo uvrstiti sve neophodne radove na vodovodnim instalacijama, grejnim, ventilacionim sistemima ili električne instalacije, preciznije rečeno, ono obuhvata sve segmente koji čine objekat kao celinu.
Pod Lakim održavanjem navodimo delatnosti kao što su: usluge očuvanja, računovodstvo, ugostiteljstvo, obezbeđenje i održavanje terena, tačnije svakodnevne usluge i delatnosti gde je čovek glavni faktor u održavanju.
Sve navedeno, kreirano pomoću BIM tehnologije, daje nam mogućnost da se ne zaustavljamo na konstrukciji, arhitektonskom ili mašinskom delu, već da nakon gotovog projekta nastavimo upotrebu BIM-a.
Na ovaj način omogućavamo spoj geometrijskih i negeometrijskih informacija, jer nam primena BIM tehnologije dozvoljava digitalizaciju objekta, ali i celog procesa budućeg održavanja.
Vreme je ključan faktor u svakodnevnoj upotrebi jednog objekta, a ono nam daje informaciju da li unutar njega treba da modifikujemo neki segment, celinu ili možda samo da ga održavamo u stanju kakvo je i predviđeno. Svakako, zajednički faktori održavanja su da neke segmente održavamo preventivno, a pojedine iz određenih razloga moramo vraćati u zahtevanu funkcionalnost - daćemo kao primer vremenske nepogode.
Istraživanja su pokazala da je životni vek objekta između 30 i 50 godina, ako uzmemo u obzir sve vitalne segmente. Nakon ovog perioda se pretpostavlja potreba za rekonstrukcijom objekta. Savremene tehnologije i digitalizacija nam svakako pomažu u efikasnijem održavanju i pravovremenom dobijanju neophodnih informacija. Sve informacije grupisane na jednom mestu možemo nazvati priručnikom kako pravilno upravljati svim elementima jednog objekta, kako skratiti (izbeći) vreme popravke, sanacije i modifikacije. Dokumentovano renoviranje objekta nam olakšava svaku buduću izmenu, bila ona vanredna ili predviđena.
Shodno tome, ispravnim načinom vođenja svih podataka ne dozvoljavamo prikupljanje suvišnih informacija koje vremenom mogu postati nepouzdane.
Određeni zahtevi za informacijama nam se pojavljuju uporedo sa kreiranjem konstrukcije i tokom projektovanja, dok imamo unapred definisane zahteve koji se podrazumevaju kod gotovo svakog građevinskog objekta.
Daćemo za primer da nam BIM omogućava evidentiranje do tih detalja da imamo listu svih dodatno ugrađenih i montiranih elemenata, a potom i njihov model, serijski broj, ime proizvođača, evidencioni broj u sklopu objekta i sve slično što zahteva evidenciju.
Održivost i održavanje je u SAD prošlo i standardizaciju nazvanu COBie (Građevinske operacije i Razmena informacija o zgradama).
Tehnologija u održivosti i održavanju objektima uključuje i druge softverske sisteme.
BIM tehnologija je direktna veza ili ‘’most’’ u kolaboraciji objekta sa pratećim uređajima za održavanje. Ogromne količine podataka generišu izgrađeni objekti putem senzora, Wi-Fi-a, brojila, merača i pametnih uređaja.
TeamCAD je, recimo, u okviru projekta PavleS razvio aplikaciju i uspostavio čitav sistem senzora i servera koji su Tehničku školu „Pavle Savić“ iz Novog Sada doveli tehnološke transformacije - od obične srednje škole postala je jedan veliki pametan objekat koji može da pružiti mnoštvo korisnih informacija kombinujući informacije dobijene od senzora sa BIM podacima.
Kada je tržištu predstavljen projekat PavleS, prvi modul je omogućavao analizu korišćenih prostorija, kombinujući informacije BIM modela sa informacijama koje daju senzori pokreta. Na jednostavan način se dobijaju podaci o tome koje prostorije nisu korišćene od poslednjeg čišćenja, pa ih nije potrebno ponovo čistiti, što štedi vreme, trud i novac.
Postoji i modul koji daje uvid u temperature u svakoj prostoriji, što omogućava da se isključuju nepotrebna rashladna ili grejna tela u praznim prostorijama i održava optimalna temperatura bez nepotrebnih troškova. Ovaj sistem omogućava jednostavno upravljanje zgradama velike kvadrature, a dodavanje različitih modula može dodatno da proširi njegove mogućnosti i tako obezbedi bolje održavanje objekata.
Od skoro je pridodat i Modul za prikaz statusa prozora – za prostorije koje su opremljene odgovarajućim senzorima prikazuje koji prozori su otvoreni (crvena boja), a koji zatvoreni (zelena boja). Na taj način, pre oluje vremenskih nepogoda, možete lako da zaštitite imovinu u svom objektu.
Tu je i Modul za upozorenja – svi korisnici koji imaju pristup aplikaciji PavleS mogu da se registruju na Telegram kanal preko kog će dobijati upozorenja na vremenske neprilike. Kada Svetska metereološka organizacija izda upozorenje na vremensku nepogodu, registrovanim korisnicima će stići upozorenje, nakon čega se praćenjem uputstva mogu proveriti informacije sa senzora koji mogu pomoći da se blagovremeno reaguje i spreči materijalna šteta.
Sve navedeno u tekstu nije krajnja mogućnost upotrebe, održavanje objekata konstantno napreduje, ali se i prilagođava svakom objektu i potrebama za njegovo predviđeno funkcionisanje.
Autor: Bojan Uskoković, inženjer pejzažne arhitekture, BIM modelar
Ukoliko vas zanima BIM implementacija, projektat PavleS ili kursevi, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.