Uključivanje BIM-a u građevinsku industriju zahteva temeljnu analizu pravnih i ugovornih okvira. Rešavanje pitanja vlasništva nad podacima, ažuriranje ugovora kako bi se prilagodili zahtevima BIM-a, i osiguranje usaglašenosti sa industrijskim standardima su samo neki od koraka ka snalaženju na složenom terenu pravnih razmatranja u oblasti modeliranja informacija o zgradama.
Domaće zakonodavstvo je propisalo mnoge smernice i procedure za vođenje ugovora u građevinskim projektima, što može delovati zadovoljavajuće, ali to je ipak samo deo priče i daleko je od potpunog rešenja.
BIM tehnologija je obuhvaćena samo u okviru Zakona o planiranju i izgradnji, konkretno članom 91(s9), koji nalaže da se “dokumentacija za objekte preko 10.000 m2 bruto razvijene građevinske površine obavezno izrađuje u BIM tehnologiji”.
Početak primene ovog zakona predviđen je tek za 2028. godinu, kako bi projеktni biroi imali vremena da se pripreme i obezbede nеophodnu oprеmu. Uprkos tome što se značaj BIM tehnologije ubrzano razvija u svim oblastima, naše zakonodavstvo tek sada uzima u obzir sav potencijal primene BIM tehnologije u javnom sektoru.
Implementacija BIM tehnologije se čini neizbežnom, nepovratnom i nezaustavljivom. Baš kao što je nekadašnja CAD tehnologija zamenila ručno crtanje, tako sve više korisnika u arhitektonskim biroima i građevinskim firmama prelazi na BIM.
Pored Zakona o planiranju i izgradnji, BIM može biti značajna stavka u okviru Zakona o održavanju infrastrukturе, koji je još uvek u izradi.
Kako je navedeno u izjavi ministra, kroz ovaj zakon će „biti određena zakonska obaveza da se odvaja određeni procenat od budžeta za održavanje svakog infrastrukturnog objеkta”. BIM modeli objekata su upravo oni koji će olakšati proces održavanja kroz efikasno praćenje stanja objekta tokom vremena, što dovodi i do smanjena troškova popravki. Integracija BIM-a sa softverom za upravljanje imovinom omogućava automatsko ažuriranje podataka o objektu, olakšavajući upravljanje infrastrukturom na duže staze.
Usvajanje BIM tehnologija sa sobom povlači pravne izazove, posebno u pogledu upravljanja modelima, prava intelektualne svojine, kao i odgovornosti i vlasništva nad procesom BIM-a, i krajnjim proizvodom. Ove nedoumice moraju biti rešene kako bi se omogućila saradnja bez nepovoljnih pravnih posledica. Postojeći BIM standardi koje propisuje Međunarodna organizacija za standardizaciju, a Institut za standardizaciju Srbije adaptira za domaće tržište, su dobar temelj za uspešno i ispravno izvođenje projekata. Usklađivanjem ugovornih obaveza sa industrijskim standardima, zainteresovane strane stvaraju zajedničko razumevanje kvaliteta i performansi neophodnih za uspeh BIM-a.
Autor: Tara Badnjar, Junior AEC Application Specialist
Ukoliko vas zanima Autodesk Revit, BIM implementacija ili kursevi, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.